U jednoj od najsiromašnijih županija potrošačka košarica je među najskupljima. Što kažu stručnjaci...

Ovih dana objavljen je izračun potrošačkih košarica za siječanj. Temeljna ili 'košarica za preživljavanje' iznosila je 485,26 eura i bila je skuplja za 1,22 eura u odnosu na prosinačku, dok je malo bogatija standardna košarica u siječnju iznosila 735,59 eura i bila je 2,10 eura skuplja u odnosu na prethodni mjesec.

Iznos nacionalne potrošačke košarice dobiva se na temelju izračuna potrošačkih košarica u svih 20 županija i Gradu Zagrebu. Kako stoji na portalu Koliko.hr, cijene po županijama izračunate su kao prosjek kontinuiranog praćenja maloprodajnih cjenika koje su trgovački lanci dužni svakodnevno objavljivati prema Vladinoj odluci od 2. svibnja 2025. godine.

Jedna od najmanje razvijenih županija

U siječnju su i temeljna i standardna potrošačka košarica četveročlane obitelji bile najskuplje u Splitsko-dalmatinskoj županiji, što se može objasniti višim troškovima transporta na tamošnje otoke. No jedan detalj privlači pažnju na listi županija rangiranih prema skupoći potrošačkih košarica - Požeško-slavonska županija na drugom mjestu.

Štoviše, u toj županiji u siječnju su potrošačke košarice za tročlano kućanstvo i za samce bile najskuplje u Hrvatskoj.

Riječ je o jednoj od najsiromašnijih županija. Prema indeksu razvijenost za 2024. godinu, bila je na 17. mjestu i s još četiri županije - Sisačko-moslavačkom, Brodsko-posavskom, Vukovarsko-srijemskom i Virovitičko-podravskom ima najniži indeks razvijenosti 1, dok najviši indeks 4 imaju Grad Zagreb te Zagrebačka, Istarska, Dubrovačko-neretvanska i Zadarska županija.

Dva mjeseca s najskupljom košaricom

Otkud onda jedna od najskupljih potrošačkih košarica u županiji koja je ispodprosječno razvijena i gdje je standard općenito niži?

Pitanje biva još intrigantnije pogledaju li se potrošačke košarice iz prethodnih mjeseci. Lani u srpnju Požeško-slavonska županija (dalje: PSŽ) bila je pri dnu, na 16. mjestu, po skupoći potrošačke košarice. No već u kolovozu popela se na toj listi čak za devet mjesta s potrošačkom košaricom koja je u međuvremenu poskupjela za 13,35 eura. U rujnu je PSŽ već došla na treće mjesto, a u listopadu izbila na prvo mjesto na kojemu se s najskupljom potrošačkom košaricom u zemlju zadržala i u studenome.

U prosincu je PSŽ pala na četvrto mjesto kada su skuplje potrošačke košarice bile jedino u Gradu Zagrebu te Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

U isto vrijeme, Brodsko-posavska, Sisačko-moslavačka i Virovitičko-podravska županija, koje su razvijenošću i životnim standardom u rangu Požeško-slavonske, bile su pri dnu liste s dvadesetak eura jeftinijim potrošačkim košaricama.

"Iz nekog razloga tamo su cijene više"

Zašto je košarica osnovnih proizvoda u jednoj od najsiromašnijih županija već mjesecima među najskupljima, povremeno i najskuplja, pitali smo u Hrvatskoj udruzi za zaštitu potrošača koja s portalom Koliko.hr svakoga mjeseca radi taj izračun. No i predsjednica HUZP-a Ana Knežević bila je pomalo zatečena pitanjem.

"U ovom izračunu koriste se cjenici koje su trgovački lanci dužni objavljivati pa se cijene proizvoda uzimaju iz trgovina tih trgovačkih lanaca u svim županijama. Svi artikli čije cijene gledamo po županijama, isti su. Ne znam koliko u Požeško-slavonskoj županiji ima dućana, ali iz nekog razloga cijene su tamo više", kazala je Knežević.

Munjiza: To je anomalija, nije logično

Isto smo pitali i stručnjaka za maloprodaju i poslovnog savjetnika Dragu Munjizu. On ne vidi logiku u tome.

"Tržište bi se trebalo prilagođavati potrošačima, a ako su oni slabije platežne moći logično bi bilo da bude veća količina akcijskih ili trajno niskih cijena. Ako su ovi podaci točni, onda je to anomalija", kaže.

Munjiza upozorava na dvije taktike koje trgovci mogu koristiti.

"Prvo, ako je iz bilo kojeg razloga manja potrošnja i ako su potrošači slabije platežne moći, onda se rade vikend-akcije ili se drže trajno niske cijene. Druga i po meni lošija taktika je da se drže visoke cijene pa se pokušava uloviti marža. Načelno govoreći, oni koji su zaduženi za određivanje cijena u trgovačkim lancima procjenjuju kupuje li se ondje i po tim višim cijenama. Pa ako se kupuje, ne vide problem. Uostalom, preko svojih business intelligence aparata imaju podatke o prometu za svaku trgovinu", objašnjava.

"Objasnit ću vam na primjeru Ubera"

Pitanje smo postavili i ekonomskom analitičaru Damiru Novotnyju, koji inače nije sklon izračunavanju potrošačkih košarica držeći da navodi na krive zaključke. U ovom slučaju smatra da je riječ o manjkavoj metodologiji izračuna, ali i slaboj maloprodajnoj konkurenciji u toj županiji.

"Tamo gdje je veća konkurencija cijene su niže i češće su akcijske prodaje. Nama pogled zamagljuje činjenica da maloprodaja u vrijeme inflacije često pribjegava kampanjama snižavanja cijena, nekad i dramatičnog. To sve ovisi o odnosu ponude i potražnje. Evo vam primjera Ubera. Kad kiša pada i velika je potražnja, Uber diže cijenu, a kad je suho, spušta cijenu. Tako se u novije vrijeme ponaša i maloprodaja gdje god to može. Pa ako je potražnja stabilna ili kad nema konkurencije, ne spušta cijenu", kaže.

Novotny napominje kako se maloprodajne cijene na hrvatskom tržištu regionalno prilično razlikuju iz niza razloga: troškova transporta, odnosa ponude i potražnje, održavanja zaliha, konkurencije na određenom dijelu tržišta...

Novotny: Gdje su naselja mala, nema diskontera

"Diskonterski lanci uglavnom pokrivaju naselja iznad 10 tisuća stanovnika pa ondje drže diskonterske cijene. Tamo gdje je takvih naselja malo, a upravo je Požeško-slavonska županija takva (od pet tamošnjih gradova jedino Požega ima više od 10 tisuća stanovnika, nap.a.) nema ni diskontera. U nekim manjim naseljima onda imate monopol jednog lokalnog trgovca koji nema razloga spuštati cijene", tumači Novotny.

Požeško-slavonska županija prometno je prilično izolirana i slabo je naseljena sa sveukupno 60-ak tisuća stanovnika, ali čak pet gradova od kojih tri - Kutjevo, Lipik i Pakrac, nemaju više od sedam tisuća stanovnika.

"Dobro znam taj kraj. Tamo je pokrivenost maloprodajnim lancima jako skromna. Imate općinska središta sa samo jednom trgovinom. S druge strane, u općini Sali na Dugom otoku, gdje zimi nema više od 500 stanovnika, čak su dva hipermarketa. U Kutjevu, Pleternici ili Velikoj cijele godine nema velikog prometa u maloprodaji. U Požegi ima, ali treba do tamo doći. Mislim da je stvar u manjku maloprodajne konkurencije u toj županiji. U izračunu potrošačkih košarica ide se frontalnom, a ne dubinskom metodologijom pa otud takvi rezultati", kazao je Novotny.